Europska unija prihvatila je koncept poticanja održivog razvoja lokalnih i ruralnih područja koji se bazira na održivom gospodarskom razvoju, povećanju životnog standarda te očuvanju prirodne i kulturne baštine. Na taj način ruralni prostori u suvremenoj Europi transformiraju se u ekološki očuvane i kultivirane sredine koje se sustavno opremaju komunalnom i društvenom infrastrukturom, razvijaju održivu poljoprivredu, lokalno poduzetništvo i povezuju se s okruženjem.
Europski koncept lokalnog i ruralnog razvoja prihvatila je i Hrvatska utvrđivanjem razvojne strategije i sektorskih programa na nacionalnoj i regionalnoj razini u skladu sa strateškim smjernicama EU. Takvim zakonskim okvirom lokalnim samoupravama omogućen je razvoj sustava decentraliziranog upravljanja "odozdo prema gore" kroz pokretanje razvojnih programa i projekata.
Budućnost ruralnih područja ovisi o mogućnosti da ljudi u lokalnoj sredini nađu zaposlenje i kvalitetno žive te o spremnosti da se sačuvaju i unaprjeđuju prirodni resursi kao i kulturno i tradicijsko naslijeđe koji čine identitet, područni kapital i osnovu konkurentnosti lokalne zajednice.
Lokalna samouprava ima zadatak da zajednici ponudi lepezu mogućnosti i rješenja, da uspostavi sustav i osigura temeljne infrastrukturne i institucionalne uvjete za razvoj. Ona motivira, integrira, povezuje i koordinira lokalne razvojne aktivnosti, resurse, projekte i nositelje razvoja na putu osmišljavanja, pripremanja i realizacije razvojnih projekata. Pritom, lokalni prioriteti trebaju biti usklađeni s utvrđenom politikom i strateškim smjernicama razvoja na razini županija, RH i EU.
Pomoć na putu ostvarenja vizije za lokalnu samoupravu su potporni programi i fondovi za poticanje lokalnog i ruralnog razvoja. To su sektorski operativni programi RH, pretpristupni fondovi EU (IPA - SAPARD/IPARD) te strukturni i kohezijski fondovi EU, koji će biti dostupni nakon što Hrvatska pristupi EU.
Bitan uvjet i smisao održivog razvoja su ljudi i njihova suradnja. Ljude treba motivirati i uključiti u razvojne aktivnosti jer su velike društvene promjene poput deruralizacije te gospodarska neaktivnost i neinventivnost u proteklom periodu uzrokovali da je velik dio stanovništva razočaran, rezigniran i rezerviran kao i da postoji nepovjerenje pa i otpor prema novim inicijativama.
Odličan primjer cjelovitog lokalnog i ruralnog razvoja je naselje Guessing. S približno 27.000 stanovnika nalazi se u regiji koja je nekada bila najsiromašniji dio Austrije i bez značajne infrastrukture, ali s više od 40% šumovitih područja, što ujedno odgovara i prosječnoj pokrivenosti šumama u Hrvatskoj. Lokalni stručnjaci pokrenuli su 1990. godine revolucionaran model razvoja kojem je cilj bio da se Guessing opskrbi energijom iz lokalnih obnovljivih izvora. Prvi koraci sastojali su se od mjera energetskih ušteda što je smanjilo potrošnju energije za 50%. Zatim se postupno riješilo grijanje, proizvodnja električne energije i biogoriva iz ostataka biomase iz šumarstva i poljoprivrede, a pri tome je zapošljavano lokalno stanovništvo. Danas Guessing godišnje proizvede više energije iz obnovljivih izvora nego što grad troši. Godišnji prihod od energije je 14 milijuna €, a valja napomenuti i da je grad postao poznato odredište za ekološki i edukacijski turizam, porasla je zaposlenost lokalnog stanovništva te je očuvan okoliš.
Lokalna razina i ruralna područja u Europi prepoznata su kao bitan element od kojega uvelike ovise identitet, integritet, razvojne perspektive i stabilnost svake nacionalne države. Zbog toga, EU intenzivno ulaže u sve aspekte lokalnog i ruralnog razvoja, a s ciljem očuvanja i integralnog razvoja ruralnih prostora i njihovih vrijednosti. Ruralni prostori u suvremenoj Europi prerastaju u ekološki ugodna obitavališta, koja sustavno dobivaju urbanu infrastrukturu i opremu te laku i brzu povezanost s drugim naseljima u okolici i državi. Takvi prostori imaju budućnost.
